preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Vladimir Nazor" Neviđane

Login
 
Meteorološka postaja Neviđane-OŠ Vladimir Nazor | Neverin.hr
 

 



 

 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 4. 2010.

Ukupno: 348213
Ovaj mjesec: 454
Danas: 3
ANketa
Koliko novaca nosiš u školu?





 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Korisni linkovi







 



 

Kalendar
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Razgovor s načelnikom Općine Pašman Androm Magićem
Autor: Mladen Palić, 22. 12. 2014.

Projekt građanin je projekt u koji je uključeno 10 učenika 6. razreda, a vode ga stručne suradnice pedagoginja Marta Kožul Blagdanić i knjižničarka Nikolina Dolfić. Cilj projekta je pripremiti učenike za život u demokratskom društvu i osposobiti ih za sudjelovanje u javnom životu na lokalnoj i nacionalnoj razini, te za razumijevanje međunarodne politike. Uključiti ih u konstruktivno rješavanje problema kako bi doprinijeli razvoju demokracije. 


Svrha bavljenja ovim Projektom je razvijanje svijesti i želje kod učenika da postanu aktivni građani i sudjeluju u upravljanju u zajednici u kojoj žive. Učenici su za problem, koji žele riješiti Projektom, odabrali niz problema cestovnog i pomorskog prometa  na otoku Pašmanu, te problem protuustavnog uvođenja otočne iskaznice s kojom se otočane ograničava na odlazak na kopno svega jednom dnevno po povlaštenoj cijeni.

O svemu smo više htjeli saznati od načelnika općine Pašman, gospodina Andre Magića, koji se rado odazvao na intervju. S njime je razgovor vodio učenik Roberto Fantov.

11.12.2014.

 

1.      Gospodine načelniče, možete li nam pobliže objasniti kako se postaje načelnik Općine?

Načini na koje se postaje načelnik propisani su zakonom. Postoji određena procedura po kojoj se osoba, koja želi biti načelnik, kandidira za to radno mjesto u vremenu kada su predviđeni izbori za lokalno vodstvo, odnosno svake četiri godine. Osim  potrebnog obrazovanja, znanja i vještina, potrebno je prikupiti određeni broj potpisan građana koji te podržavaju u namjeri da se kandidiraš za mjesto načelnika. Nakon što prikupiš dovoljan broj potpisa postaješ jedan od kandidata za to radno mjesto. Moraš imati dobar program i dobru kampanju kako bi građani kada izađu na izbore, glas dali baš tebi. Dok vi napunite 18. godina da se možete kandidirati možda više neće biti potrebe za načelnicima; moguće je da će do tada ukinuti Općine. (Smijeh)

2.      Koje kvalitete mora imati načelnik Općine?

Načelnik mora imati jako mnogo živaca i strpljenja. Mora imati jasne, dobre ideje i znati se boriti za njih. Treba „galamiti“ da se čuju oni koji trebaju jer je Općinama teže privući novac i investicije u svoja mjesta. To posebno važi za nezavisne načelnike koji nemaju pozadinu neke stranke koja će ih podržati. Ali mi nezavisni barem znamo da se nismo prodali, držimo se svojih ideala. Također treba odvagnuti svaku odluku jer te i najmanja greška može skupo koštati. Velika je to odgovornost. Građani su te izabrali da ih predstavljaš i moraš se truditi svim silama da njihovo povjerenje i opravdaš. Važno je i ostati svoj, prizemljen, sačuvati prijateljstva od ranije jer na nove prijatelje možeš zaboraviti čim odeš s mjesta načelnika. I posljednji savjet za buduće načelnike je da obavezno odvoje posao od prijateljstva.

3.      Koja je uloga načelnika u Općini, što sve jedan načelnik radi?

(Smijeh) Kada bih nabrojao sve što radim, morao bih ostati ovdje do večeri. Načelnik vam radi sve i svašta. On je psiholog, psihijatar, liječnik, grobar, vrtlar, stolar, građevinar, vodoinstalater… Građani očekuju da mi načelnici sve znamo i da možemo riješiti baš sve njihove probleme, ali i mi smo samo ljudi i nemamo super moći. Koliko god se trudimo, ne možemo svima pomoći. Jedni hoće da srušiš zid, drugi da ga opet sagradiš. Ima građana koji ti prijete. Zna biti stresno. Volio bih kad bi me netko mogao zamijeniti barem na jedan dan da se malo odmorim. (Smijeh)

4.      Možete li nam reći koje ste sve probleme pomorskog i cestovnog prometa zamijetili na našem otoku (i drugim otocima)?

Ima podosta problema koji se tiču pomorskog i cestovnog prometa na otocima, ali govorit ću samo o onima koji se odnose na otok Pašman.  Čuo sam od vaših nastavnica da ste proučili članke na internetu i u tiskanim medijima vezano za problem prijevoza na otocima. Onda ste zasigurno vidjeli priopćenje za javnost koje sam potpisao zajedno s kolegama načelnicima iz Općina Tkon, Kukljica, Preko i Kali.

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz na linijama u javnom pomorskom prijevozu, u suprotnosti je s Ustavom RH jer zadire u pravo nas otočana na jednakost i ravnopravnost s ostalim građanima koji imaju tu „sreću“ da žive na kopnu. Ograničiti odlazak na kopno po povlaštenim uvjetima jednom ili za školarce dva puta na dan je ponižavajuće i protuustavno. Izrada otočne karte također je dodatni trošak za građane. Problem je i neusklađenost trajektnih i autobusnih linija. Cijena karata za autobus je previsoka i nije usklađena s cijenama karata na kopnu za prijeđeni jednak broj kilometara. Djeca od 7. godine plaćaju punu cijenu karte. Autobusi su u lošem stanju itd. itd. Dobra vijest je da je Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava… poslan na ocjenu Ustavnosti pred Ustavni sud. Nadamo se pozitivnom rezultatu za nas otočane.

5.      Tko sve može riješiti te probleme, odnosno tko sve sudjeluje u donošenju javne politike vezane za te probleme?

Općina i ja kao načelnik teško da mogu utjecati na to ili riješiti te probleme. Mogu samo ukazivati na problem, odaslati priopćenja za javnost, poticati odgovorne osobe da nešto učine. Taj problem je u domeni Vlade, Sabor i Ministarstvo prometa. Problem je što krivi ljudi donose odluke; ljudi koji otok vide samo kada idu na ljetovanje i o životu na otoku ne znaju ništa. Ljuti nas što pri izradi Pravilnika o uvjetima i načinima ostvarivanja prava… nisu uključili otočane, općine, načelnike, Otočni sabor… Mi plaćamo ne samo skupljim životom na otoku, nego i kroz jednakopravni PDV, poreze, trošarine i sve druge zakonima propisane namete… Nažalost, malo nas je, nismo dovoljno brojni da bismo stvari preokrenuli u svoju korist.

6.      Koji problem smatrate najvećim i nužnim za rješavanje?

Upravo taj problem prijevoza o kojem smo već razgovarali. Nažalost Općina tu nema puno utjecaja. Jadrolinija je državna firma, a Liburnija pak privatna. Te dvije firme trebale bi se međusobno dogovoriti, možda barem uskladiti linije za početak. Jadrolinija bi trebala povećati broj linija, npr. Korčula ima oko 26 linija dnevno, a Pašman oko 12, a udaljenost je na obje relacije 20-ak minuta. Sniziti cijene karata bilo bi također dobrodošlo jer su cijene autobusnih karata skuplje na otoku nego na kopnu. Cijena nafte pada, a cijene prijevoza ostaju iste. Tu nema logike.

7.      Kako biste Vi riješili probleme prijevoza na otoku?

Trajno i najbolje rješenje bilo bi izgradnja mosta Preko –Zadar. Međutim to je i skupa investicija za koju se trenutno nema novca. Zato je realnije rješenje povećanje broja trajektnih linija. Nešto od toga se mora dogoditi jer sve je manje i manje stanovništva na otocima. Što će biti s Pašmanom za 20 godina? Ili s vašom školom?

8.      Mislite li da naš projekt može pomoći da se problem javnog prijevoza riješi na sveopće zadovoljstvo?

Mislim da je vaš projekt hvale vrijedan i važan za otočane Pašmana, te da može imati odjeka ukoliko budete pozvani na državnu smotru i prezentirate Saboru ovaj problem i njegova moguća rješenja. Ako vam uspije, rado bih išao s vama kao podrška.

9.      Htjeli bismo Vas pitati nešto što nije konkretno vezano za naš Projekt. Zanima nas zbog čega su u kartama otoka Pašmana ucrtane biciklističke staze kada ih u stvarnosti nema? Ljeti biciklisti uzduž otoka naprave probleme u prometu.

Biciklističke staze postoje u jednom dijelu brdskog terena, ali ih nema na glavnim cestama. To je državna cesta i oni koji su ju gradili nisu vodili evidenciju o tome da ostave mjesta za biciklističke staze. Problem je i stanovništvo koje nije htjelo ustupiti komad zemlje kako bi cesta bila šira. U budućnosti mogu garantirati da će se raditi na novim biciklističkim stazama, ali ne na državnoj cesti već kao i sada u brdskom dijelu otoka.





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju